Subvencionisani dinarski krediti za koje je Vlada Srbije obezbedila sredstva svakako će pomoći privredi, ali su to kratkoročni zajmovi sa periodom otplate od 12 do 18 meseci, i oni ne mogu značajnije da pomognu preduzećima. Naime, potrebne su pozajmice na duže staze, ali one ne mogu da se odobravaju u domaćoj valutu, jer još ne postoje za njih dugoročni izvori finansiranja u dinarima. Zbog toga, kako je najavio predsednik Vlade, u drugoj polovini ove godine bi trebalo da krene program kreditiranja iz linije Evropske investicione banke - Apeks, koja podrazumeva dugoročne kredite za preduzeća. Ovo kaže Slavko Carić, predsednik IO Erste banke i ističe da bi ovi zajmovi mogli da se odobravaju na period od deset do 12 godina, sa grejsom od dve do dve i po godine i sa veoma povoljnim kamatama.
Subvencionisani dinarski krediti za koje je Vlada Srbije obezbedila sredstva svakako će pomoći privredi, ali su to kratkoročni zajmovi sa periodom otplate od 12 do 18 meseci, i oni ne mogu značajnije da pomognu preduzećima.
Naime, potrebne su pozajmice na duže staze, ali one ne mogu da se odobravaju u domaćoj valutu, jer još ne postoje za njih dugoročni izvori finansiranja u dinarima. Zbog toga, kako je najavio predsednik Vlade, u drugoj polovini ove godine bi trebalo da krene program kreditiranja iz linije Evropske investicione banke - Apeks, koja podrazumeva dugoročne kredite za preduzeća.
Ovo za „Novosti“ kaže Slavko Carić, predsednik IO Erste banke i ističe da bi ovi zajmovi mogli da se odobravaju na period od deset do 12 godina, sa grejsom od dve do dve i po godine i sa veoma povoljnim kamatama.
- To bi, pre svega, pomoglo firmama da pokrenu proizvodnju. Preduzeća bi se pomakla iz ne baš zavidne situacije u kojoj se sada nalaze. Naša privreda ima dve boljke, a to su oslanjanje na kratkoročne kredite i premalo sopstvenog / osnivačkog kapitala. U narednom periodu trebalo bi da se u rešavanje ovog problema uključe svi, od Ministarstva finansija, NBS, banaka do Berze. Da bi došle do dodatnog, svežeg kapitala preduzeća mogu da prodaju deo vlasništva, na primer na berzi ili nekom fondu koji bi se namenski osnovao i tako dođu do svežeg novca.
Prema Carićevim rečima, svaka banka zna ko su dobri a ko loši klijenti:
- Problem nenaplativih zajmova treba da se rešava tako da ne remeti poslovanje banaka. Ceo bankarski sektor ima aktivu od 25 milijardi evra, a osam milijardi evra su rezervacije i nenaplativi krediti. To je poražavajuće. Potraživanja koja se ne izmiruju trebalo bi da se nađu, na primer, u nekom fondu. To bi banke rasteretilo, a novac koji bi nam ostao mogao bi da ide u investicije.